Najčešće pogreške kod planiranja mirovine i kako ih izbjeći

Zašto se o mirovini razmišlja prekasno

Većina polaznika naših webinara prizna da je o mirovini počela razmišljati tek oko pedesete, kad su djeca već odrasla, a ostalo je desetak, petnaestak radnih godina. Razlog je razumljiv: mirovina je daleko, a rata kredita, školarina i računi za struju su ovdje i sada. Tema se zato stalno odgađa za sljedeću godinu.

Pogreška nije u tome što ste je odgađali, nego u tome što nastavljate odgađati bez ikakve procjene. Već jedan pogled na to što ćete od države dobiti pokazuje koliko prostora ostaje za dodatnu štednju. Taj prvi korak ne traži posebno znanje, samo malo vremena i dokumente koje ionako imate negdje u ladici.

U ovom prvom dijelu serije o mirovinskim fondovima zadržavamo se na pogreškama koje viđamo najčešće. Svaka je opisana običnim jezikom, uz korak koji možete napraviti već ovog tjedna, bez ikakve obveze i bez potrebe da išta potpisujete.

Pogreška prva: ne znate što vam sustav zapravo daje

Mnogi pretpostavljaju da će mirovina biti približno jednaka posljednjoj plaći. U praksi je razlika često velika, a iznos ovisi o stažu, visini uplaćenih doprinosa i godini umirovljenja. Tko nije nikad pogledao svoj izračun, planira naslijepo, a to se najviše osjeti kad je prekasno za ispravak.

Ispis podataka o stažu i plaćama možete zatražiti kod nadležne ustanove, a velik dio podataka dostupan je i putem sustava e-Građani. Ispis pročitajte bez žurbe, s olovkom u ruci, i označite sve što vam se čini neobičnim. Razgovor s nekim tko poznaje sustav može pomoći da razlučite što je stvarna greška, a što samo nejasno napisano.

Nakon toga napravite jednostavan račun: koliki je mjesečni iznos koji vam je potreban u mirovini, a koliki ćete vjerojatno primati. Razlika je broj oko kojeg gradite sve ostalo i koji ne morate procjenjivati po osjećaju.

• Zatražite ispis staža i uplaćenih doprinosa
• Provjerite razdoblja koja nedostaju
• Zapišite željeni mjesečni iznos u mirovini
• Izračunajte razliku prema očekivanoj mirovini

Pogreška druga: nepotpun ili neprovjeren radni staž

Tko je radio u više tvrtki, u inozemstvu ili povremeno preko ugovora, lako ima rupe u evidenciji. Razdoblje koje nije upisano kao staž ne računa se, a ispravljati to nakon odlaska u mirovinu dugotrajan je i neugodan posao s dokumentima koji se teško traže.

Provjera je najjednostavnija dok još radite. Stare ugovore, potvrde o zaposlenju i radne knjižice često imaju roditelji ili se nalaze u kutiji u podrumu. Skupite ih na jedno mjesto i usporedite s ispisom. Ako nešto ne štima, ranije ćete naći tragove i svjedoke nego kasnije.

Isto vrijedi za razdoblja školovanja, služenja vojnog roka i brige o djeci, koja se pod određenim uvjetima mogu priznati. Pravila se mijenjaju, pa je dobro pitati nadležnu službu, a ne oslanjati se na priču iz susjedstva ili s interneta.

Pogreška treća: dodatna štednja bez razumijevanja uvjeta

Kad netko shvati da mirovina neće biti dovoljna, ponekad hitro potpiše prvu ponudu koju dobije. Mirovinski fondovi nisu sva ista: razlikuju se po naknadama, načinu ulaganja, uvjetima isplate i mogućnosti prelaska. Ono što potpišete ostaje s vama dvadeset godina ili više.

Prije odluke zapitajte se što točno plaćate i koliko. Tražite pisani pregled naknada i primjer obračuna za vašu dob. Ne dajte se požurivati rečenicama da je ponuda dobra samo ovaj tjedan. Dobra odluka o štednji za dvadeset godina ne mora biti donesena u dvadeset minuta.

Također, nikakva ponuda ne može unaprijed zajamčiti koliko ćete imati u budućnosti. Ako vam netko obećava točan iznos, zastanite i pitajte na čemu se temelji. Pošteno objašnjenje uvijek uključuje riječi poput moguće i ovisi.

• Pitajte za sve naknade, upisne i godišnje
• Usporedite najmanje dvije ponude
• Zatražite pisani primjer obračuna
• Ne potpisujte pod pritiskom roka

Pogreška četvrta: štednja koja ugrožava pričuvu

Ima polaznika koji su u želji da nadoknade zaostatak počeli uplaćivati previsok iznos u dodatnu mirovinsku štednju, a kad se pokvario automobil ili zakazao bojler, morali su posuđivati. Mirovinska štednja je dugoročna i nije zamišljena kao novac kojem pristupate kad zatreba.

Zato redoslijed ima smisla: najprije mala pričuva za nepredviđene troškove, zatim redovita uplata koju možete održati i kad mjesec ispadne loš. Iznos koji ćete uplaćivati petnaest godina bolje je odabrati skromniji i ustrajati, nego visok pa ga nakon pola godine prekinuti.

Uplatu možete postupno povećavati kad vam prihodi porastu ili kad otplatite neki kredit. Tako štednja raste zajedno s vašim mogućnostima, a ne na njihov račun, i ne pretvara se u dodatni teret za kućni proračun.

Što možete napraviti već ovaj mjesec

Jesen je dobro vrijeme za ovakve poslove: dani se skraćuju, a papiri se lakše sređuju kad se vani ne mora ići. Odvojite jedno popodne, skupite dokumente i napravite popis pitanja. Ne morate sve riješiti odjednom, dovoljno je da znate gdje stojite.

Ako vam je lakše uz vođenje, na webinaru o mirovinskim fondovima korak po korak prolazimo kroz sustav i objašnjavamo pojmove bez žargona. Polaznici dobivaju snimku, PDF materijale i potvrdu o sudjelovanju, pa se mogu vraćati na dijelove koje žele ponoviti.

• Skupite dokumente o stažu i plaći
• Zatražite ispis podataka o doprinosima
• Zapišite pitanja za razgovor sa stručnom osobom